|
11. jula 2008 na Menhetnu u Njujorku, SAD održan je dvojeziÄni komemorativni panel na temu: “Genocid nad BoÅ¡njacima u kontinuitetu: zaÅ¡to opet?†pod pokroviteljstvom Bosansko-ameriÄkog udruženja NYC, a u suradnji sa:
– Kongresom BoÅ¡njaka Sjeverne Amerike- BiH Koordinacija NY/NJ,
– BoÅ¡njaÄkim Savjetodavnim vijećem – WaÅ¡ington D.C., New York;
te medijskim i prostornim pokroviteljstvom vaseg omiljenog glasila bosnjacke dijaspore Bosnjaci.net-a.
Ostali medijski pokrovitelji su bili:
-Glas Bosne i Hercegovine
-Bosansko Americka TV (BATV)
Gosti panela su bili: Å eri Fink, poznata amerićka autorica knjige “Srebrenica – Ratna bolnicaâ€; Haris Hromić, Älan boÅ¡njaÄke lobistiÄke grupe, Sejfullah Turkkan, veteranski dopisnik iz Washington-a i New York-a za niz turskih dnevnih glasila; AiÅ¡a Al-Adaviya, njujorÅ¡ka aktivistkinja i osnivaÄica nevladine organizacije za zaÅ¡titu prava žena, a prisutnima se obratio, iako slabijeg zdravstvenog stanja, i srebrenicki gazija Senahid Halilovic. U prisustvu kako bosanskih tako i ameriÄkih i turskih novinara, te bosanskih i ameriÄkih gostiju u Konferencijskom Centru na Menhetnu je sveÄano otvorena komemoracija boÅ¡njaÄkih žrtava genocida – genocida Äiji je cilj bilo uniÅ¡tenje BiH.
Nakon pozdrava aktuelnog Predsjednika BAU Zahida Bjelića, uvodnih rijeÄi dobrodoÅ¡lice organizatorke panela Zejne Džananović rijeÄ je preuzela moderatorka skupa, Meliha Pihura i okupljenima predstavila goste i njiovu djelatnost pojedinaÄno te time otvorila panel.
|
Prva govornica većeri je bila Å eri Fink, ameriÄka aktivistkinja i autorica knjige “Srebrenica – Ratna Bolnicaâ€. Ona je opisala svoj rad na knjizi te motive koji su je nagnali da se lati te zadaće.
AiÅ¡a Al Adawiya je iznijela motive koji su je inspirisali da formira svoju nevladinu organizaciju “Žene u islamu†nakon Å¡to je prvi put saznala za masovna silovanja BoÅ¡njakinja muslimanki. te je ponudila svoju dokumentaciju iz perioda genocida nad BoÅ¡njacima BAU na arhivsko koriÅ¡tenje i Äuvanje.
Sejfullah Turkkan je iz vlastite perspektive dao osvrt na agresiju na BiH i genocid nad BoÅ¡njacima a Haris Hromić je opisao rad BoÅ¡njaÄkog savjetodavnog vijeća u kontekstu politiÄkog evoluiranja BoÅ¡njaka u SAD i BiH nakon izvrÅ¡enog genocida nad njima i svrhu neophodnosti postojanja i djelovanja ovog vijeća.
  |
Iako panel nije u cjelosti odgovorio na kljuÄna pitanja koja se tiÄu “tihog†kontinuiteta genocida nad BoÅ¡njacima – koji se danas odvija u BiH u formi diskretnog prisiljavanja djece na obrazovanje u institucijama koje nose simbole ubica njihovih oÄeva, “Äišćenja†historijskih udžbenika od svakog iole objektivnog pomena genocida nad BoÅ¡njacima i agresije na BiH te “upotrebe†sudsko-pravnih sredstava zarad onemogućavanja BoÅ¡njacima održivog povratka na vlastitu okućnicu – a da ne govorimo o redovitim uzurpacijama zemljiÅ¡ta i privatnog vlasniÅ¡tva i uznemiravanju zakonitih vlasnika te nehapÅ¡enju ratnih zloÄinaca viÅ¡eg i nižeg ranga – panel je ipak podsjetio i razjasnio okupljenima neka pitanja prezivljavanja Bosnjaka pod ratnim uslovima: kako je bilo držati se Hipokritove zakletve u nemogućim uvjetima pod agresijom BiH (Fink, Srebrenica – War Hospital).
|
Kako se žene žrtve rata moraju tretirati sa poÅ¡tovanjem koje priliÄi muslimanima (Al-Adawiya) , kako su BoÅ¡njaci nakon agresije, iako napaćeni i ekonomski iscrpljeni, umjeli oÄuvati svoje dostojanstvo (Seyfullah Turkkan) te da se BoÅ¡njaci dijaspore moraju fokusirati viÅ¡e na vlade zemalja u kojima su naÅ¡li poratno utoÄiÅ¡te (Hromić) jer samo tako mogu efikasnije i bolje izazvati pozitivne promjene u BiH, poÅ¡to je dejtonskom arhitekturom institucionalizirano blokiranje daljeg razvoja i evolucije BiH kao države. Time je komemorativni panel ipak poslužio svojoj glavnoj svrsi – podsjećanju i prouÄavanju genocida nad BoÅ¡njacima 1992-1995.
SrebreniÄki gazija Senahid Halilović je podvukao koliko je danas tegoban život udovica povratnica i njihove siroÄadi koja se obrazuju u BiH i potrebu da vlada Države BiH na jedan kvalitetivno bolji naÄin povede raÄuna o njima.
Imam BHiCNY Salem ef. Cecunjanin je pri kraju pozvao sve prisutne da se prikljuÄe naredni dan i vjerskoj službi – mevludu – pripremljenom u organizaciji BosanskohercegovaÄke islamske zajednice Njujork za masakrirane BoÅ¡njake i BoÅ¡njakinje Srebrenice, ali i sve ostale žrtve genocida nad BoÅ¡njacima na teritoriji BiH ali i Å¡ire, jer 11. Juli kao Dan Genocida pripada svim nevino umorenim žrtvama agresije podjednako.
Skup je zakljuÄen objavljivanjem rezultata literarnog natjecaja “Srebrenica†web magazina Bosnjaci.net, dodjelom knjiga “Logor†i “Sve najbolje o BiH†govornicima panela, pozivom da se izlazi redovito kako na predstojeće bosanske tako i na ameriÄke izbore, da je neophodno hapÅ¡enje ratnih zloÄinaca – Crnogorca Radovana Karadžića i Srbina Ratka Mladića (jer bez toga nema pomirenja) – i željom da se i dogodine svi opet okupimo i time pokažemo da poÅ¡tujemo i cijenimo naÅ¡e žrtve i da ih nismo zaboravili – pa makar bili i u dijaspori.